Faust Vrančić


Faust Vrančić, rođen u Šibeniku 1551., svojom se genijalnošću­ ­isticao među najvećim umovima renesanse. Svojim djelima dokazuje da je rođen puno prije vremena u kojem će se njegove zamisli  moći realizirati.


Ostavio je neizbrisiv trag na hrvatsku i svjetsku znanost.


Veliki erudit i jezikoslovac, europski uglednik, stanovnik moćnih onovremenih dvorova, cijenjeni tajnik kralja Rudolfa II., a kasnije biskup od Chanada, te kraljevski namjesnik za Ugarsku i Transilvaniju, sve je to i još mnogo više bio Faust Vrančić.

 

 

Autor je petojezičnog rječnika pod nazivom Rječnik pet najplemenitijih ­jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) koji je bio, ne samo prvi hrvatski, već i prvi mađarski riječnik. Vrančićev rječnik  imao je snažan utjecaj na razvoj pravopisa oba jezika.

 

U djelu Machinae Novae, zamišljenom kao priručnik, Vrančić je opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih rješenja, metodološki ih poredavši kako bi prikazao razvoj od već poznatih projekata do novih, koji su bili izvorno njegovi.
Nadmoć njegova uma očituje se u prikazima konstrukcija čija će izvedba biti moguća tek stoljeće kasnije nakon što budu otkrivena nova fizikalna i tehnička znanja.

 

U Prvić Luci smješten je Memorijalni centar Faust Vrančić u kojem posjetitelji mogu upoznati život i djela ovog genija, razgledati zbirku modela njegovih izuma, te njegova najznačajnija pisana djela. 


 

Faust Vrančić je, po svojoj izričitoj želji, sahranjen u Prvić Luci u crkvi Svete Marije od Milosti.