Faust Vrančić
Faust Vrančić, rođen u Šibeniku 1551., svojom se genijalnošću isticao među najvećim umovima renesanse. Svojim djelima dokazuje da je rođen puno prije vremena u kojem će se njegove zamisli moći realizirati.
Ostavio je neizbrisiv trag na hrvatsku i svjetsku znanost.
Veliki erudit i jezikoslovac, europski uglednik, stanovnik moćnih onovremenih dvorova, cijenjeni tajnik kralja Rudolfa II., a kasnije biskup od Chanada, te kraljevski namjesnik za Ugarsku i Transilvaniju, sve je to i još mnogo više bio Faust Vrančić.
Autor je petojezičnog rječnika pod nazivom Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) koji je bio, ne samo prvi hrvatski, već i prvi mađarski riječnik. Vrančićev rječnik imao je snažan utjecaj na razvoj pravopisa oba jezika.
U djelu Machinae Novae, zamišljenom kao priručnik, Vrančić je opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih rješenja, metodološki ih poredavši kako bi prikazao razvoj od već poznatih projekata do novih, koji su bili izvorno njegovi.
Nadmoć njegova uma očituje se u prikazima konstrukcija čija će izvedba biti moguća tek stoljeće kasnije nakon što budu otkrivena nova fizikalna i tehnička znanja.
U Prvić Luci smješten je Memorijalni centar Faust Vrančić u kojem posjetitelji mogu upoznati život i djela ovog genija, razgledati zbirku modela njegovih izuma, te njegova najznačajnija pisana djela.
Faust Vrančić je, po svojoj izričitoj želji, sahranjen u Prvić Luci u crkvi Svete Marije od Milosti.